Windows Explorer
Windows Explorer je jedan od najbitnijih programa windows operativnih sistema i služi kao glavni alat za manipulaciju fajlova (datoteka) i foldera (fascikli). Sve naredbe koje su nekada bile korišćene pod DOS operativnim sistemom za manipulaciju (brisanje, kopiranje, premeštanje...) fajlova nalaze se u ovom programu, ali pošto je windows grafički operativni sistem, u Windows Explorer-u ove naredbe izdajemo mišem. Windows Explorer je obično podešen tako da izgleda kao na donjoj slici.

Dakle, sa leve strane se nalazi prozor u kojem se nalazi pregled (spisak) svih podfoldera dok je u desnom prozoru prikazan sadržaj trenutno aktivnog foldera (ili podfoldera). Kopiranje ili premeštanje fajlova obično se izvodi pomoću miša, međutim sve ove naredbe možemo izdati i preko tastature. Npr. kopiranje fajlova vrši se tako što prvo selektujemo sve fajlove, koje želimo da iskopiramo, u desnom prozoru, pa ih zatim "prevučemo" u željeni folder u levom prozoru (napomena: ako želimo da iskopiramo fajl(ove) moramo držati pritisnut taster Ctrl inače će fajl(ovi) biti premešten(i)). Takođe, korisno je znati da je moguće kopiranje fajlova iz jednog windows explorera u drugi, ukoliko su otvorena dva primerka (još se kaže: dve instance) ovog programa.
Control Panel
Kontrol panel je deo windows operativnog sistema u kome se nalaze programi za kontrolu i podešavanje komponenti računarskog sistema i pomoćnih programa. Kako su windows operativni sistemi sve bolji, sa svakom sledećom verzijom, i sve bolje prepoznaju nove računarske komponente koje priključujemo na računar (npr. USB memorije, digitalne kamere i sl.) to je sve manja potreba za dodatnim podešavanjima i za korišćenjem kontrol(nog) panela. Ipak moramo znati da se tu nalaze programi za: deinstalaciju instaliranih programa (Add or Remove Programs), podešavanje mreženih konekcija (Network Connections) i zaštite računara od virusa i neovlaštenog korišćenja od strane drugim korisnika preko interneta (Security Center).

Task Manager
Task menadžer je program koji nam služi za kontrolu programa (aplikacija) koji rade, tj. koji su startovani. Zapravo, češće nam koristi za kontrolu (obično isključivanje) programa koji su prestali sa radom ali nisu uspeli da se isključe na uobičajen način. Svaki program koji je startovan dobija na korišćenje, od operativnog sistema, deo operativne memorije i deo procesorskog vremena (preciznije kažemo da svaki program alocira resurse računara). Program prilikom završetka rada oslobađa te resurse tako što "saopštava" operativnom sistemu da mu ti resursi više ne trebaju. Međutim, ponekad, usled grešaka u programu (koje obično nazivamo bagovi) dolazi do prestanka normalnog funkcionisanja programa i tada moramo taj program ugasiti pomoću task menadžera.

Na gornjoj slici vidimo spisak startovanih programa i njihove statuse. Ukoliko bi neki od njih imao status Not Responding isključili bismo ga tako što bismo ga prvo odabrali (selektovali u spisku) a zatim bismo pritisnuli dugme End Task (mišem ili preko tastature).
Pored toga što nam služi da kontrolu startovanih programa task menadžer koristimo još i za pregled:
- startovanih procesa (jedan program tj. task može se sastojati iz više procesa),
- performansi računarskog sistema (iskorišćenost procesora i zauzetost memorije),
- protoka podataka preko mreže i
- spiska svih korisnika tog računara ukoliko je reč o računaru koji je server.
